flacius.org

Ovdje ste: Naslovna Reformacija u Hrvatskoj Važni protestantski reformatori u regiji Primož Trubar, slovenski Luther
  • Decrease font size
  • Default font size
  • Increase font size
Primož Trubar, slovenski Luther PDF Ispis E-mail
Važni protestantski reformatori u regiji

Primoz TrubarDostignuća protestantskog reformatora i autora Primoža Trubara (1508.–1586.) su od istaknute važnosti za slovensku kulturu. Bio je autor prvih knjiga na slovenskom (Abecedarium i Catechismus, 1550.) i prvi prevodilac Biblije na slovenski jezik (Psalmi, 1566.; cijeli Novi zavjet, 1582.). Trubar se danas smatra osnivačem slovenske literature i modernog slovenskog jezika, jer on je prvi izradio teološki i pravni rječnik.
Trubar je također odigrao važnu ulogu u osnivanju i radu slavenske protestantske tiskare u Urachu, gdje su se tiskala i neka njegova djela . U razdoblju od 1550. do 1586. g. napisao je ili preveo oko 30 knjiga. Među njima je bilo prvo tiskanje slovenske glazbe.



TRUBAROV ŽIVOT
Primož Trubar rodio se 9. lipnja 1508. godine u selu Rašica, sedamnaest kilometara južno od Ljubljane. Njegova obnovljena obiteljska kuća   otvorena je za javnost kao spomen kuća 1986. godine, povodom 400. obljetnice Trubarove smrti, i može se danas posjetiti (Trubarjeva domačija na Rašici, Občina Velike Lašče). Trubarov otac, Miha, radio je kao mlinar, a mali Primož zapazio je njegovu pobožnost, o kojoj je kasnije pisao. Trubar se najprije školovao u Rijeci, od 1520. ili početka 1521. godine. Školovanje je nastavio u Salzburgu, u školi benediktinskog samostana svetog Petra gdje je ostao tri godine. Tijekom  boravka u Salzburgu Primož je pjevao u crkvenom zboru, kao i na ulici, da bi zaradio nešto za džeparac. U tom gradu je upoznao biskupa Pietra Bonoma (1458.–1546.) iz Trsta, koji je pozvao Trubara da pjeva u biskupovom zboru i da bude njegov osobni službenik. Trubar je nastavio i svoje studije u Trstu (uključujući teologiju i produbljenje znanja jezika) gdje su na njega utjecale ideje renesanse i humanizma.
Početkom 1528. godine Trubar je bio poslan na bečko sveučilište da bi tamo nastavio studirati. Neposredno poslije njegovog dolaska svjedočio je spaljivanje na lomači anabaptiste Balthasara Hubmaiera i potopljenje njegove žene. Ovo iskustvo  duboko je potreslo Trubara i kasnije igralo ulogu u njegom preobraćenju protestantizmu. Beč je morao napustiti oko Uskrsa 1529., kada je turski sultan Sulejman počeo opsadu grada. Primož se vratio u Trst, gdje ga je biskup Bonomo zaredio za svećenika 1530. g. Njegova prva župa bila je Laško u Sloveniji. U to vrijeme Trubar je počeo čitati literaturu Lutherovu i onu švicarskih reformatora, a sve to, zajedno s Erazmovim djelima koja su mu već bila poznata sa studija u Trstu, počelo je utjecati na njegovu teologiju. Godine 1536. Trubar je bio pozvan za propovjednika u stolnu crkvu svetog Nikole u Ljubljani. Tamo je počeo propagirati vjersku, moralnu i institucionalnu obnovu unutar crkve, dok je održavao kontakte s protestantskim laicima u gradu. Tijekom 40-ih godina 16. st. Trubar je počeo služiti svetu večeru Gospodnju i na katolički, i na protestantski način. Tada, kao posljedica poraza protestantskih snaga u Šmalkaldenskom ratu (1547 g.), katolička pozicija naglo jača, tako da je katolički biskup Ljubljane Urban Textor (Tkalčić), koji je htio istjerati sve reformističke svećenike sa svog teritorija, protjerao Trubara iz Slovenije u ožujku 1548. godine. Trubar je prvo otišao u Nürnberg, gdje mu je propovjednik Dietrich Veit (1506.-1549.) pružio utočište. Tek je tada Trubar zvanično napustio Katoličku crkvu i pristupio luteranizmu.
Na osnovi Veitove preporuke Primož je dobio poziciju propovjednika u Rothenburgu ob der Tauber i osjetio potrebu da podijeli poruku reformacije sa svojim zemljacima, na slovenskom jeziku. Kao što je kasnije napisao: «Velika ljubav koju osjećam za vas (moji zemljaci), kao i milost meni dan od Boga, moje svećeničko zvanje i Božji zapovijed me obvezuju i natjeraju da ovo učinim.» Rezultat toga bio je Catechismus, prva knjiga na slovenskom jeziku, tiskana 1550. Inspiriran s mnogih strana, uključujući Lutherov i Brenzov katekizam, knjiga sadrži litaniju, himne, biblijske expozicije i također tekst Matije Vlačića Ilirika o pravoj vjeri uzet iz njegove magistarske teze. Neposredno poslije prve knjige tiskano je i Trubarova drugo djelo, Abecedarium, koje je bilo namijenjeno učenju ljudi da čitaju na slovenskom. Tim knjigama, Trubar je položio osnove slovenskom književnom jeziku. Poslije pet godina u Rothenburgu, gdje se oženio i gdje mu se rodio prvi sin, Primož mlađi (junior), Trubar se preselio malo bliže svojoj domovini, u Bavarsku, naime u grad Kempten gdje je služio kao svećenik od 1553. do 1561.g.
Trubar je već 1555.g. započeo korespondenciju s Heinrichom Bullingerom u Zürichu, na zahtjev Petra Pavla Vergerija mlađeg. Vergerije se dogovarao sa Gessnerom, izdavačem u Zürichu, o tiskanju cijelog Novog zavjeta na slovenskom, koji je Trubar preveo. Iako se ti planovi nisu realizirali, Trubar je ipak nastavio korespondenciju s Bullingerom i čitao je njegova djela. Krajem 1559. godine Trubar se našao u sredini tzv. kontroverze oko sakramenata i bio je optužen da je kripto-kalvinist (učenja oko pričesti između luterana i kalvinista su se oštro razlikovala). Vojvoda Christoph von Wűrttemberg zabranio je Trubaru tiskanje njegovih djela i naručio je detaljnu provjeru svih Trubarovih prethodnih djela da se ustanovi ima li unutra traga Zwinglijevog razumijevanja pričesti. Trubar se tada odrekao takvih učenja i priznao je da vjeruje u tjelesno prisustvo tijela i krvi Krista u euharistiji (kao što su luterani vjerovali).
Dok je pravio planove za svoj povratak u Sloveniju, Trubar je započeo suradnju s barunom Hansom Ungnadom u Urachu, pokraj Tübingena. Vojvoda Christoph je dozvolio Trubaru da osnuje slavensku protestantsku tiskaru i da dobije tamo svoju župu . Primož je živio samo godinu dana u Urachu kad je prihvatio ponudu da postane prvi generalni luteranski superintendent (biskup) u Ljubljani. Odatle je ponovno bio protjeran 1565. godine.
Trubar se ponovno vratio u Njemačku i preuzeo župu u Lauffen am Neckar. Tamo je ostao godinu dana i izdao svoj slovenski prijevod Psalama. Preselio se u Derendingen (današnje predgrađe Tübingena), gdje je služio kao svećenik, nastavljajući pisati i prijevoditi. Kada je 1580. bila objavljena Concordia (knjiga sloge), Trubar je poslao sina Felicijana (1555.-1602.) na austrijske i slovenske teritorije da pridobije tamošnje svećenike i skupi njihove potpise podrške. Trubar je umro 28. lipnja 1586. kada je imao 78 godina. Jakob Andreae je držao propovijed na pokopu. Sahranjen je na groblju crkve sv. Gallusa i jednim epitafom u crkvi odaje se počast njegovom životu.
Trubarovi sinovi Primož mlađi (1550-1591) i Felicijan postali su svećenici. Primož mlađi je služio u Kilchbergu, dok je Felicijan bio ljubljanski superintendent od 1591. do 1599., kao njegov otac, a umro je kao svećenik u Grüntalu u Schwarzwaldu 1602. g.

500. OBLJETNICA TRUBAROVOG ROĐENJA
U lipnju 2008. godine obilježena je 500. obljetnica Trubarovog rođenja, proslavljena na više načina tijekom cijele godine, kako u Sloveniji, tako u Njemačkoj i u drugim zemljama, uključujući i Hrvatsku. UNESCO je stavio obljetnicu na spisak istaknutih obljetnica i u svibnju Europska Centralna Banka pustila je u promet milijun kovanica od dva eura s Trubarovim likom. Slovenija je također tiskala poštansku markicu posvećenu Trubaru. Svečana godina počela je otkrivanjem Trubarove biste u Nacionalnoj i sveučilisnoj knjižnici u Ljubljani, a otkrio ju je slovenski predsjednik 7. veljače 2008. Niz izložba, međunarodnih konferencija, koncerata, izleta i drugih zbivanja organizirano je tijekom godine, u ime proslave ove obljetnica dok je Slovenija imala predsjedništvo Europske Unije na šest mjeseci. Snimljen je i dokumentarni film o Trubarovom životu. Trubarov lik nalazio se ranije  na slovenskom tolaru.

 


Djela:

-    Katekizam (1550. g.) – Prva knjiga ikada tiskana na slovenskom jeziku. Inspirirana sa mnogih strana, uključujući Lutherov i Brenzov katekizam, knjiga sadrži litaniju, himne, biblijske expozicije i također tekst Matije Vlačića Ilirika o pravoj vjeri uzet iz njegove magistarske teze.
-    Abecedarij (1550. g.) – Knjiga koja je namijenjena naučiti ljude čitati na slovenskom.
-    Ta evangeli sv. Matevža (1555. g.).
-    Ena molitov tih krščenikov, kir so zavolo te prave vere v Jezusa Kristusa pregnani (1555. g.).
-    Ta prvi dejl tiga noviga testamenta (1557. g.).
-    Ta slovenski koledar (1557. g.).
-    En regišter…Ena kratka postila (1558. g.).
-    Ta drugi dejl tiga noviga testamenta (1560. g.).
-    Sv. Pavla ta dva listi (1561. g.).
-    Artikuli oli dejli te prave stare vere krščanske (1562. g.)
-    Cerkovna ordninga (1564. g.) – Najveći broj primjeraka ove knjige bio je uništen još u XVI.-om stoljeću kao rezultat progona protiv Trubara i njegovih djela. Kada je posljednja kopija izgorjela je u bombardiranju Drezdena u 1945. godini, mislilo se da je ovaj istaknuti rad zauvijek nestala, ali 1971. njemac Christoph Weismann našao je jedan primjerak u Vatikanskoj Knjižnici. Taj primjerak je po prvi puta napustio Vatikan 2008. g. kada je bio posuđen na tri mjeseca Sveučilišnoj knjižnici u Ljubljani za izložbu povodom 500 godina od rođenja Trubara.
-    Ta celi psalter Davidov (1566. g.).
-    Ta celi Katehismus (1567. g.).
-    Sv. Pavla listuvi (1567. g.).
-    Ena duhovska pesem (1567. g.).
-    Eni psalmi (1567. g.).
-    Tri duhovske pejsni (1575. g.).
-    Noviga testamenta pusledni dejl (1577. g.).
-    Ta prvi psalm ž nega trijemi izlogami (1579. g.).
-    Ta celi novi testament (1582. g.).
-    Hišna postila (1595. g.) – prijevod Lutherove Postille koju je posmrtno izdao sin Felicijan.