flacius.org

Ovdje ste: Naslovna Reformacija u Hrvatskoj Važni protestantski reformatori u regiji Juraj Cvečić (Zwetzitsch, Cuetschisch)
  • Decrease font size
  • Default font size
  • Increase font size
Juraj Cvečić (Zwetzitsch, Cuetschisch) PDF Ispis E-mail
Važni protestantski reformatori u regiji

(Pazin, oko 1520. – Ravne, Slovenija 1585.)

Bio je istarski glagoljaš koji je prešao na protestantizam. 1552. g. je matrikulirao na sveučilištu u Wittenbergu i potom otišao kao propovjednik u Metliku. Godine 1561. na Klombnerovu preporuku, a protivno volji Trubara, iz Metlike odlazi u Urach. Osim što je počeo prevoditi na hrvatski glagoljicom Augsburško vjeroispovijedanje i Spangenbergovu Postilu, Cvečić je znao slagati na tiskarskom stroju. Preveo je Pavlove poslanice Efežanima, Filipljanima, Kološanima, Timoteju, Titu i Filomenu, ali se samo dio tih prijevoda tiskao. Trebao je prevesti i Lutherovu «Kućnu postilu», Davidov «Psaltir», Mojsijevu «Drugu knjigu», zatim Stari i Novi zavjet, ali to nije realizirano jer su pripreme, pregovori i pronalaženje suradnika i novca predugo trajali, a izdaci su bili veliki i, konačno, tiskara je zatvorena nakon Ungnadove smrti. Također, Cvečić je bio zadužen za vezu između tiskare i hrvatskih prostora te reformatora u Kranjskoj. Zadatak mu je bio tražiti prevodioce, osobe koje će raspačavati knjige, te isporučivati Ungnadova pisma Trubaru i kranjskim staležima. U hrvatskoj tiskari u Urachu boravio je  u dva navrata, a u međuvremenu je boravio na svojem imanju u Pazinu. U jednom svom pismu Ungnadu spominje svoj novčani dug Matiji Vlačiću.

Zbog protureformacije u Istri povremeno se sklanjao u Ljubljanu i Metliku. Potkraj života  bio je propovjednik u Senožečama kod Kranja. Umro je kao protestantski pastor u Ravnom i pokopan je u Sv. Petru kod Ljubljane. Juraj Cvečić je, osim kao hrvatski protestantski pisac i prevoditelj, važan i za dijalektalnu lingvistiku jer je, kao i Stjepan Konzul Istranin, Antun Dalmatin i Juraj Juričić, bio jedan od prvih poznatih književnika 16. st. koji je svoja djela objavljivao na prijelaznoj kajkavskoj ikavici što je kasnije nastavio i razvio Ozaljski književni krug Zrinskih i Frankopana u 17. st.

Djela:

Glagoljica
-    «Drugi del novoga teštamenta» (1563. g.)