flacius.org

Ovdje ste: Naslovna Prikaz zbirke
  • Decrease font size
  • Default font size
  • Increase font size
Prikaz Vlačićeve zbirke
Baldo Lupetino (Lupetina) PDF Ispis E-mail
Baldo Lupetina

Baldo Lupetino«O drugom Labinjanu o kojem hoću da vam govorim večeras, o Baldi Lupetini, Labinjanu pravom iz grada Labina, ima malo njegova što je napisao, ali ono malo što je rekao, što je napisao i rekao, i ono malo što je ostalo od onoga što je on rekao, što je napisao i rekao, to je tako veliko, tako historijsko, tako opće ljudsko da možda ništa boljega na svijetu rečeno od toga nije.» Citat iz predavanja Mije Mirkovića održanom u Labinu u ožujku 1962.g.

Baldo Lupetino (danas Lupetina), plemenita roda, rodio se u Labinu 1502. (po nekim izvorima 1492.) godine. Imao je sestru Ivanu koja se udala 1537. g. za Luciana Lucianija. Taj Luciani imao je sestru Jakobu, koja je bila majka Matije Frankovića Vlačića (Francovich Vlacich).
Baldo se zafratrio s 31 ili s 33 godina (1533. ili 1535., po drugim izvorima) u franjevačkom samostanu «Male braće» u Podlabinu. Brzo napreduje, pa postaje gvardijan, a potom provincijal u samostanu S. Francesco della Vigna u Veneciji. Baldo je presudno utjecao na Vlačića: po njegovom nagovoru Vlačić je nakon Venecije 1539. g. nastavio studije u Njemačkoj gdje je definitivno prigrlio luteranizam.

Više...
 
Vlačić o Lupetini PDF Ispis E-mail
Baldo Lupetina

Matija  Vlačić je u svom pismu Christiana Adhortatio…upućenom mletačkom Senatu 1565.,  koje  čini se nije prispjelo na odredište, pa je ponovio drugo iz Augsburga 26. lipnja 1570. navodi da je Baldo Lupetina njegov rođak i učitelj (cognatum …praeceptorem meum). Osim toga Vlačić kaže da je Baldo izvanredno obrazovan fratar (doctissimus monachus), vrlo pobožan (piissimus) i vrlo znamenit  (praestantissimus) koji je 20 godina (u stvari 14) čamio u mletačkim zatvorima kao svjedok Kristova Evanđelja.

(Tomaso Luciani, Mattia Flacio, Istriano di Albona, Notizie e documenti, Pula, 1869., str 22)
ilustracije:   Christiana adhoratio

 

 
Inkvizicija PDF Ispis E-mail
Baldo Lupetina

Zelotni katolici, posebice kardinal Caraffa (kasniji papa Pavle VI) tražili su uspostavu Svetog Uficija (inkvizicije), pa je papa Pavle III svojom bulom 1. travnja 1543. odredio 6 kardinala s titulom inkvizitora vjere sa zadaćom da s obje strane Alpa razmotre i odluče u svim slučajevima hereze.
Mletački Senat je donekle ograničio moć inkvizitora osobito nad laicima, ali je u osnovi popustio pritiscima Rima, osobito nakon dolaska na vlast dužda Francesca Donà (1545.-1553.), koji je dao punu potporu inkvizitoru, apostolskom nunciju Giovanni Della Casa (1503.-1556.) i nakon poraza protestanata Schmalkaldenskog saveza od strane vojske cara Karla V  24. travnja 1547. g. u bitci kod Műhlberga,  tako da je dozvolio i izvršenje smrtne kazne po nalogu Inkvizicije.

Više...
 
<< Početak < « 1 2 3 4 5 6 » > Kraj >>

JPAGE_CURRENT_OF_TOTAL