Inkvizicija Ispis
Baldo Lupetina

Zelotni katolici, posebice kardinal Caraffa (kasniji papa Pavle VI) tražili su uspostavu Svetog Uficija (inkvizicije), pa je papa Pavle III svojom bulom 1. travnja 1543. odredio 6 kardinala s titulom inkvizitora vjere sa zadaćom da s obje strane Alpa razmotre i odluče u svim slučajevima hereze.
Mletački Senat je donekle ograničio moć inkvizitora osobito nad laicima, ali je u osnovi popustio pritiscima Rima, osobito nakon dolaska na vlast dužda Francesca Donà (1545.-1553.), koji je dao punu potporu inkvizitoru, apostolskom nunciju Giovanni Della Casa (1503.-1556.) i nakon poraza protestanata Schmalkaldenskog saveza od strane vojske cara Karla V  24. travnja 1547. g. u bitci kod Műhlberga,  tako da je dozvolio i izvršenje smrtne kazne po nalogu Inkvizicije.


(Mirko Breyer, O Istraninu fra Baldu Lupetini (1502.-1556.), Istra, Godina 14, broj 2/1976., str. 36-41; Silvano Cavazza, Pier Paolo Vergerio e Flacio Illirico per Baldo Lupetino, Quaderni giuliani di storia, Godina XXVI, Br. 1, Trst, Siječanj-Lipanj 2005.)